RODOSLOV PORODICE BUHA

Starinom u Hercegovini

Image description goes here Image description goes here Image description goes here

RODOSLOV PORODICE BUHA

Starinom u Hercegovini

Ovaj Rodoslov slijedi liniju prezimena Buha (u narodnom žargonu: Bu'a, Buva) koje se u istorijskim dokumentima prvi puta javlja 1211 godine (MODL 71 ISIS: 23006F; MODL 72 ISIS 23008 ; и MODL 31174 ISIS: 23004F из 1211.- koji se nalaze u Državnom arhivu u Budimpešti). U tom dokumentu (Analiza stanja crkve na području Ugarskog carstva - kome je tada pripadao i sjeverni dio istočne Hercegovine) pominje se problem troje djece Buha (tres figli Buha). U dokumentu se kaže da problem troje djece Buha, trebaju riješiti nadležne ambasada te da se do konačnog rješenja, djeca trebaju povjeriti na brigu crkve.

Download pdf filee

Porodica BUHA - između istine i legendi

Istorijski dokumenti potvrđuju da je Rastko Nemanjić (Sv.Sava), prije odlaska na Svetu Goru, krajem 12-tog vijeka obilazio "svoju zemlju" Hercegovinu. Upravo u vezi sa tim obilascima, istoričari (npr. Ćorović) ali i porodična legenda spominje legendu o nastanku naše porodice. Postoji desetak varijanti ovih legendi koje se razlikuju samo u pojedinim detaljima a koje se manje-više mogu sažeti u jednu. Kako u svakoj legendi postoji zrno istine (inače ne bi mogla laž opstati osam vijekova) odlučili smo da istražimo njenu vjerodostojnost upoređujući je sa istorijskim podacima. Legenda kaže: Obilazeći svoju zemljhu princ Rastko Nemanjić (Sv.Sava) sa svojom pratnjom svrati jednu veče u jedan samostan i zatraži konak. Monasi, prepoznavši o kome se radi, odbiše dati konak princu Rastku i podmetnuše jednog pijevca u bisage njegove pratnje te ga optužiše da ga je ukrao. Rastko se uporno branio ali to nije pomoglo. (Nemanjići su u to vrijeme progonili Bogumile pa je za pretpostaviti da se radilo o bogumilskom samostanu koji je pokušao poniziti princa unatoč postojećim zakonima o obavezi pružanja pomoći državnim službenicima). Princ Rastko, vidjevši da nema koristi ubjeđivati se, svrati kod jedne siromašne žene sa troje djece (koja se pominju u Ugarskom dokumentu) koja ga primi na konak. Sjedeči oko vatre, princ je razgovarao sa siromašnom ženom koja je radila kao sluga kod jednog lokalnog bogataša u kuhinji. Vraćajući se kući, žena nebi oprala ruke već bi sa onako malo više brašnjavim rukama, kod kuće uz miješanje sa raznim travama - djeci pekla pogaču. Princ vidjevši da se pod sačom nešto peće, reče ženi da djeci da večeru. Ona se snebivala pred njim a pric kucnu štapom po saču, podiže se i ukaza se velika žuta pogača. Djeca se slatko najedoše i odoše spavati a princ nastavi razgovarati sa siromašnom ženom. Ona se žalila na svog gazdu i komšije koje joj uzimaju i ono malo što ima. Ujutro princ Rastko odluči da ženu i djecu povede sa sobom da ih nastani na drugo mjesto. Kad su izašli na brdo iznad sela, Bjelka - tako se zvala siromašna žena - vidje na jednoj bukvi roj pčela. U želji da djeci uzme malo meda, pope se na bukvu i vidje da se na mjestu sela nalazi jezero iz koga viri samo vrh samostana, a po jezeru pliva pijevac i grebeni za vunu koje su joj komšije ukrale. Ženu su tada toliko izujedale pčele da je sa bukve pala mrtva. Od tada se to selo zove Jezero a brdo iznad sela Bjelkina bukva. Princ Rastko sahrani Bjelku i sa djecom nastavi putovanje preko jedne visoravni. Djeca su se brzo umarala pa su morali često zastajkivati. Odmarajući se djeca su igrajući se skakutala oko princa, što je njega asociralo na buhe pa ih tako i poče zvati: Moje male buhe. Tako ta visoravan dobi ime Morine a djeca nadimak Buhe (Buve). Na pitanje gdje ih vodi, princ im odgovori: tamo gdje domrknemo. Tako selo gdje su stigli u sumrak dobi ime Domrke.
Imamo li u vidu da su u to vrijeme sluge smatrane vlasništvom gospodara, jasno je da je princ Nemanjić, odvodeći ženu i djecu, prekršio zakone Ugarske. Time je izazvao međudržavni problem koji se pominje u gore navedenim dokumentima. Princ je, da bi udovoljio zahtjevima Ugarske i sačuvao obraqz Nemanjića, zamolio brata Stefana Nemanju da djeci izgradi crkvu, što je on i učinio izgradivši crkvu SV.Dimitrija.

Detaljnije

Obavijest

Slijedeći porodični sabor, Organizacioni odbor planira održati 05.08.2023. godine. Napominjemo, da se skladu sa tradicijom, Sabor sporodice Buha održava, po pravilu, svake pete godine u selu Domrke, opština Gacko, Hercegovina.

Očekujemo vaš masovni odziv i što brojnije prisustvo naročito djece i omladine - budućih čuvara porodične tradicije.

Brzi link:

Kontakt:

Javite se!

Ako imate pitanja ili problema sa ovom web lokacijom, pošaljite email koordinatoru. Molimo vas da ne tražite posebna istraživanja o vašoj porodici.